Da ovu tešku tematiku počnemo vicOm:
Dobra daktlgraf tžari poaso. Tpikam 030 solva u mnuti.
Skupili ste svu potrebnu hrabrost da odete na razgovor za posao. Joyce Lain Kennedy, kolumnistica i autorica knjige ‘Job Interviews For Dummies’, ističe da menadžeri i poslodavci na razgovoru za posao postavljaju škakljiva pitanja kako bi otkrili kakvi ste zapravo.
Ujedno, ovde u i teme koje treba preskočiti ali i neka zanimljiva pitanja koja bi trebali Vi postaviti na razgovoru za posao.
To je važna informacija koju morate imati na umu tijekom razgovora za posao: čak i kada pitanje djeluje ‘smiješno’, vaš odgovor će poslodavcu otkriti puno korisnih informacija. Kennedy objašnjava što se zapravo krije iza 10 škakljivih pitanja, ali i kako na njih odgovoriti.
- Poslodavac pita: Zašto ste tako dugo bili bez posla i/ili koliko je ljudi, osim vas, dobilo otkaz?
- Zapravo misli: U čemu ste loši?
- Najbolji odgovor: Bio sam odličan zaposlenik koji je na dan radio više nego što mu je iznosila dnevnica.
- Poslodavac pita: Ako ste još uvijek zaposleni, kako nađete vremena za razgovor za posao?
- Zapravo misli: Mislite li uskoro promijeniti posao?
- Najbolji odgovor: Koristim svoje privatno vrijeme za razgovore i to samo za one poslove za koje sam ozbiljno zainteresiran.
- Poslodavac pita: Kako ste se pripremili za ovaj razgovor?
- Zapravo misli: Koliko vam je zaista stalo do ovog posla?
- Najbolji odgovor: Jako sam zainteresiran za ovo radno mjesto i naravno, zbog toga sam se dobro informirao, počevši s posjetom internetskoj stranici tvrtke.
- Poslodavac pita: Znate li nekoga tko radi kod nas?
- Zapravo misli: Tko bi nam mogao reći kakvi ste zapravo?
- Najbolji odgovor: Ako znate nekoga, spomenite njegovo/njezino ime samo ako ste zaista sigurni da ta osoba ima dobar ugled u tvrtki.
- Poslodavac pita: Gdje biste zaista željeli raditi?
- Zapravo misli: Javljate li se na svaki oglas za posao?
- Najbolji odgovor: Želim raditi ovdje i to baš ovaj posao radi kojeg sam došao na razgovor.
- Poslodavac pita: Što vas najviše smeta kod bivših kolega ili šefa?
- Zapravo misli: Koliko je teško s vama raditi?
- Najbolji odgovor: Ne mogu istaknuti nešto posebno. Imao sam sreće jer sam radio za dobrog šefa koji je bio pošten i znao dobro voditi posao, a s bivšim kolegama radio sam u prijateljskoj atmosferi i pružali su mi podršku.
- Poslodavac pita: Možete li opisati kako ste riješili neki konkretan problem na poslu ili tijekom školovanja?
- Zapravo misli: Znate li kritički razmišljati?
- Najbolji odgovor: Istaknite konkretan primjer koji jasno dočarava kako vaš mozak funkcionira te priču koja neupitno dokazuje vaše vještine i postignuća. (Npr. kako ste uspješno riješili neki problem radi kojeg je važan projekt ‘zapeo’. )
- Poslodavac pita: Možete li opisati neku situaciju na poslu ili tijekom školovanja, kada ste nešto napravili pogrešno?
- Zapravo misli: Ponavljate li pogreške? Jeste li sami sebi toliko važni da niste svjesni vlastitih pogrešaka? Jeste li tako nesigurni da ćete mi pobrojati sve vaše neslavne trenutke?
- Najbolji odgovor: U kratkim crtama opišite neki manji propust i pritom naglasite da ste imali najbolje namjere. Na kraju istaknite što ste naučili iz tog iskustva.
- Poslodavac pita: Možete li ovaj posao usporedit s ostalim poslovima za koje ste se prijavili?
- Zapravo misli: Tko je još zainteresiran za vas i što vam nudi?
- Najbolji odgovor: Poštujem pravo na diskreciju svake tvrtke u kojoj sam imao razgovor za posao pa ne bih to posebno isticao. Ono što me zanima je, koliko ste vi zainteresirani za mene?
- Poslodavac pita: Da dobijete na lotu, biste li nastavili raditi ovdje?
- Zapravo misli: Jeste li zaista motivirani za ovaj posao?
- Najbolji odgovor: Čak i da zaista dobijem na lotu mislim da bih nastavio raditi jer nije smisao posjedovati mnogo novca i besposličariti.
Ujedno, razgovor za posao jedinstvena je prilika da oduševite poslodavca – iskoristite je! Iako vam se čini da o tvrtki ili poslodavcu znate već sve bitno, nemojte završiti razgovor za posao bez da ste postavili barem neka od ovih pitanja:
1) Što očekujete da ću postići u prva dva ili tri mjeseca rada?
Odličan kandidat želi znati kako stvari stoje. Ne želi gubiti vrijeme na ‘upoznavanje tvrtke i upoznavanje načina na koji posao funkcionira’ već želi odmah prijeći na stvar i primiti se posla. Žele odmah stvoriti rezultate.
2) Koje zajedničke osobine imaju vaši najbolji zaposlenici?
Odličan kandidat želi biti i dugoročno odličan zaposlenik. Svaka tvrtka je drugačija, kao i kvalitete najboljih zaposlenika svake pojedine tvrtke.
Možda svi najbolji zaposlenici u ovoj tvrtki rade prekovremeno. Ili je njihova kreativnost važnija od metodologije. Ili stalno dovode nove klijente, a poslodavcu je važnije to nego da s klijentima grade dugotrajne odnose.
Svaki dobar kandidat htjet će znati odgovor na ovo pitanje jer 1) ono je odličan pokazatelj hoće li se i on uklopiti u tvrtku, 2) ako se uklapa, hoće li biti jedan od najboljih zaposlenika?
3) Koje su stvari ključne za stvaranje konkretnih rezultata tvrtke?
Poslodavci su ulagači, a svaki zaposlenik trebao bi opravdati svoju plaću. U svakom poslu neke su aktivnosti naprosto važnije od drugih i čine razliku.
Dobar kandidat želi utvrditi što je to što čini razliku i znaju da je uspjeh tvrtke ujedno i njihovo osobni uspjeh.
4) Što zaposlenici rade u svoje slobodno vrijeme?
Zadovoljni zaposlenici 1) vole to što rade i 2) vole ljude s kojima rade.
Na ovo pitanje nije lako dati odgovor, pogotovo ako je u pitanju veća tvrtka pa poslodavac ne može imati detaljan uvod u svačije hobije. Ipak, važnije od toga je da pokušate utvrditi kakav je profil zaposlenika u tvrtki i hoćete li se generalno moći uklopiti.
5) Kako se planirate nositi s…?
Svaka se tvrtka suočava s izazovima bilo da su u pitanju tehnološke promjene, novi konkurent na tržištu, praćenje ekonomskih trendova.
Stoga, iako je ovo tvrtka u kojoj želite započeti/nastaviti graditi svoju karijeru, prirodno je da se nadate osobnom rastu i napretku. Stoga je važno znati i s kakvim se izazovima tvrtka suočava te hoće li ih moći uspješno prevladati.
Dobar kandidat ne želi samo znati što poslodavac misli već želi znati kakav plan poslodavac ima i kako se on, kao potencijalni zaposlenik, u taj plan uklapa.
A tu je i lista “zabranjenih” pitanja i tema, kako neke stvari ne biste trebali pitati na prvom (poslovnom) razgovoru, tako to ne bi trebao učiniti ni vaš potencijalni poslovni partner (u ovom slučaju potencijalni poslodavac).
1) „Kolika bi mi bila plaća?“
Cilj prvog razgovora je izlaganje koncepta i prilika da se potencijalni partneri bolje upoznaju. Tema plaće kad tad će biti na dnevnom redu (budite sigurni da nećete dobiti posao dok ne saznate tu informaciju), stoga nema potrebe da brzate s ovim pitanjem.
Jednom kada plaća postane tema razgovora između vas i poslodavca, informirajte se o prosječnoj plaći za željenu radnu poziciju putem servisa MojaPlaća, a zatim u tom kontekstu razmislite o rasponu plaće koji bi vas zadovoljio.
2) „Čime se bavi vaša tvrtka?“
Poslovni partneri koji su dogovorili sastanak u ime suradnje, bez sumnje su to učinili zato jer su dobro proučili čime se druga strana bavi i temeljem toga našli dodirne točke koje su ih motivirale na suradnju.
Da ste vlasnik tvrtke, sigurno ne biste ozbiljno shvatili poslovnog partnera koji s vama želi surađivati iako nema pojma čime se vaša tvrtka bavi, zar ne? Drugim riječima, ako ste se prijavili na oglas neke tvrtke, to ste učinili prvenstveno zato jer vas ta tvrtka zanima zbog onoga što radi i kako radi.
3) Ne koristite žargon ili fraze tijekom razgovora.
Zapravo je šteta što ‘razgovor za posao’ sugerira da je riječ o razgovoru, a ne o sastanku, jer razgovor za posao i nije drugo nego poslovni sastanak. Biste li na prvom poslovnom sastanku s potencijalnim poslovnim partnerom koristili žargon? Vjerojatno ne. Stoga, nema potrebe niti da ga koristite na razgovoru za posao.
4) „Kakve povlastice nudite (odmor, napredovanje, bonusi)?“
Imati samopouzdanje je dobro. Biti sebičan – ne. Kada poslovni partneri na prvom sastanku razgovaraju o zajedničkom projektu, sigurno ne razgovaraju o povlasticama koje će uživati ukoliko taj projekt da dobre rezultate. Prvi sastanak uvijek se svodi na to da svaka strana navodi što može ponuditi drugoj strani.
Na prvom razgovoru za posao upoznajete potencijalnog poslodavca. Pokušavate doznati na koji biste način mogli surađivati. Pitanja o nagrađivanju i povlasticama naprosto nisu primjerena jer pokazuju da niste još niti počeli raditi, a već razmišljate o povlasticama.
5) Psovke su najstrože zabranjene!
Iako se čini da ovo nije potrebno naglašavati, praksa pokazuje suprotno. Neki ljudi naprosto ne mogu shvatiti da na poslovnom sastanku, kao i na razgovoru za posao, neformalno čavrljanje nije poziv na poštapalice u obliku psovki ili psovke općenito.
6) Nije lijepo generalizirati.
Generalizacija je općenito ružna navika i na razgovoru za posao poželjno ju je izbjegavati.
7) O bivšima sve najbolje!
Zamislite da na prvom spoju s osobom koja vam se sviđa morate slušati njegovu ili njezinu ispovijest o ‘zločestom bivšem ili bivšoj’. To se nikome ne da slušati i priznajte, baca ružno svjetlo na osobu koja o tome govori, kao i na sastanak koji je trebao biti ‘vaš trenutak’, a ne kronološki pregled nečije bivše veze.
Raditi kod nekoga pitanje je osobnog izbora. U trenutku kada su vam ponudili posao, imali ste pravo tu ponudu odbiti. Jednako tako, ako je radna atmosfera postala loša, mogli ste dati otkaz. Ovo zvuči okrutno i mnogi će reći da ponekad rad za (lošeg) poslodavca nije pitanje slobodnog izbora (treba platiti režije, hranu i sl.). To je, naravno, istina, ali iz perspektive vašeg novog poslovnog partnera (poslodavca) kritiziranje ‘bivših’ više govori o vama nego o tim poslodavcima.
Ako vam netko ogovara bivšeg poslodavca, prva stvar koju ćete pomisliti je da će tako jednoga dana ogovarati i vas. A to nitko ne želi. Čak i ako su vaše kritike na račun bivšeg poslodavca opravdane, novi poslodavac ne bi trebao biti opterećen time.
8) Kada vas pitaju imate li pitanje za njih, nemojte reći ‘Ne’!
Kada kažete ‘ne’, pokazujete nedostatak interesa. Osim toga, teško je vjerovati da nemate baš nikakvo pitanje. To je kao da želite surađivati s poslovnim partnerom, ali vas pritom uopće ne zanima tko je i što je.
Ponekad se može dogoditi da tijekom razgovora za posao doista saznate sve informacije koje vas zanimaju i naprosto nemate potrebu postaviti dodatna pitanja. Čak i ako je to slučaj, na ovakvo postavljeno pitanje nemojte odgovoriti ‘Ne’ bez da ga dodatno pojasnite.
Primjerice, možete reći da ste imali nekoliko pitanja, ali da ste kroz sam razgovor dobili odgovore. Ili možete reći kako vam se čini da ste (vi i poslodavac) tijekom razgovora prošli sve bitne teme i prokomentirali sve bitne stavke te da ste dobili dovoljno korisnih informacija. Na pitanje možete i odgovoriti pitanjem: možete pitati poslodavca postoji li nešto o čemu niste porazgovarali, a on smatra da bi bilo dobro znati. Na taj način pokazujete interes, ali i da ste ravnopravan sugovornik.
Treba napomenuti da pitanje ovakve vrste nisu ‘poziv’ da započnete temu plaće, povišice, godišnjeg odmora, službenog automobila i sličnih povlastica.
9) „Nemam nijednu slabost.“
Zapravo bi bilo najbolje kada biste pitanje o jakim i slabim stranama shvatili kao priliku da istaknete problem u kojem možete odmah ponuditi i rješenje. Poslovni partner koji je zainteresiran za suradnju sigurno neće reći da ima neku manu koja bi mogla stati na put uspješnoj poslovnoj suradnji. Ali može istaknuti neki nedostatak i odmah ponuditi rješenje te na taj način uvjeriti potencijalnog partnera da će se vaša suradnja odvijati besprijekorno.
U razgovoru za posao postoji bezbroj ‘šalabahtera’ na ovu temu. Općenito je pravilo da istaknete mane koje to zapravo i nisu ili da navedete neku manu, ali pritom dokažete da radite na njoj (npr. malo sam zapostavio/la engleski jezik pa planiram upisati tečaj kako bih osvježio znanje).
Možete navesti primjer kako ste uspješno savladali nešto što vam je do prije par godina ili mjeseci zaista bila mana.
10) Nije potrebno pričati ‘životnu priču’.
Kada netko ulazi u poslovno partnerstvo, obično to čini zato jer nema novčana sredstva ili resurse kojima bi projekt ‘izgurao’ sam. Ili naprosto želi uštedjeti novac. U svakom slučaju, altruizam je rijetko kada jedina motivacija. Na poslovnom sastanku pred potencijalnim partnerom sigurno neće reći „Znate, baš mi je drago što ćemo surađivati – ja ne mogu sam kupiti taj stroj, a bez njega ne možemo pokrenuti proizvodnju. Ova kriza nas je strašno pogodila, nekad nas je radilo 50, a danas je ostalo svega 20 ljudi, jednostavno, neki partneri su prestali plaćati, ponestalo je novca za plaće…“
…Biste li vi htjeli surađivati s nekim tko vam na ovaj način objašnjava zašto bi vas htio za poslovnog partnera?
Svi su svjesni teških životnih uvjeta i koliko je teško pronaći posao. Svatko ima svoju životnu priču, ali te priče ne bi smjele imati svoje mjesto na razgovoru za posao gdje pričate isključivo o poslu. Jedino ‘privatno’ što je korisno spomenuti mogu biti vaši hobiji ili aktivnosti kojima se bavite u slobodno vrijeme, a koje mogu dokazati da biste odlično radili i ovaj posao za koji ste se prijavili.
Teme kao što su prekid s curom/dečkom, razvod, nemogućnost plaćanja kredita…koliko god su ozbiljne i bitne, nikako ne bi smjele pronaći svoje mjesto na razgovoru za posao, a kamoli biti navedene kao razlog zašto želite raditi baš za tog poslodavca.
I drugi su se pozabavili ovom tematikom:
http://forum.joomla.org/viewtopic.php?p=1924333
Evo i par linkova gde se firme oglašavaju za poslove, za one koji ne znaju:
Izvori:
http://www.moj-posao.net